Odličnom organizacijom može se podičiti ne samo utrka, već i cjelokupni događaj. O svakom se elementu vodila briga i gledatelji su se mogli bezbrižno usredotočiti na gledanje utrke i navijanje. Prijevoz je odrađen besprijekorno, autobusi su vozili gotovo svakih pet minuta, a redari su ljubazno upućivali ljude na prijevoz za pripadajuće sektore. Sam dolazak do staze bio je otežan zbog 40-minutne udaljenosti od stanice i novonapadalog snijega koji je uzrokovao nekoliko manjih nezgoda, no i tu je osoblje učinilo sve nabacavši pijesak po skliskim djelovima, a onima nes(p)retnijima je odmah pomagala hitna služba. Unatoč temperaturi koja je bila debelo ispod ništice, atmosfera na tzv. krumpirištu je bila vruća. Snježna idila miješala se s pjesmama raznih izvođača, a raspoloženje su podigli hrana i piće, koji su bili besplatni za sve posjetitelje. Grah, sendviči, palačinke i čaj grijali su ljude, a gužve nije bilo zbog velikog broja štandova. Mala zamjerka odnosi se na nedostatak zatvorenog prostora, gdje bi se ljudi mogli barem malo ugrijati jer je, kako je padala noć, temperatura bivala sve niža. No, sve je zaboravljeno kad je počela utrka.

Nakon prve vožnje Grange je bio vodeći, Ivica mu je bio za petama, a situacija je ostala ista i nakon druge vožnje. Još jedan hrvatski predstavnik, Dalibor Šamšal, ostvario je odličan rezultat, završivši na 22. mjestu. To je bilo dovoljno da izazove valove aplauza kod razdragane publike, koja je pokazala izniman sportski duh bodrivši sve natjecatelje, čak i izravne Kostelićeve konkurente. Podršku su dobili i natjecatelji koji su usprkos pogreškama došli do kraja, a najzanimljivije je bilo čuti uzvike odobravanja za slovenske natjecatelje, što je pokazalo da Hrvati još uvijek imaju ljudskost te da nisu „slijepci“ koji samo slijede visoku politiku i sve tumače kroz tu prizmu. Politika je danas bila u drugom planu, sport je pobijedio.

Utrku koja polako postaje najveći spektakl Svjetskog skijaškog kupa prokomentirao je Ivica Kostelić: „Žao mi je što nisam uzeo prvo mjesto, bilo bi savršeno da možemo čuti Lijepu našu, ali i ovo je izvrsno. Publika je fenomenalna, a ova utrka postala je običaj, jako sam sretan zbog toga. Postoje utrke u kojima ima i više gledatelja, ali nigdje nema ovako sportski kulturne publike.“

Završnu ocjenu dao je pobjednik Jean-Baptiste Grange: „Uspio sam pobijediti i zato moram biti sretan. Bila je ovo sjajna utrka, osjećam se kao kralj, ovo je uistinu nevjerojatno i jedinstveno. Ova utrka razbija rutinu Svjetskog Kupa, uvijek je posebno kada dolazite u glavni grad pred ovoliko gledatelja. Veseli me jer je drugačije nego na planinama Svjetskog kupa, sjajna je organizacija i zaista uživam biti ovdje.“

Može li se išta dodati?

Ivica vs. Grange:

Photo: Bojan Karavanić

U velikom hrvatskom košarkaškom derbiju odigranom u subotu pred oko 9000 gledatelja Zadar je pobijedio Cibonu rezultatom 86-77 i na taj se način vratio među četiri najbolje momčadi NLB lige.

Zadrani su, nošeni podrškom fanatičnih navijača, od početka zaigrali agresivno i pokazali veliku želju za pobjedom te su na poluvremenu vodili s deset koševa. Ipak, Cibona je uporno stizala prednost domaćih pa je pet minuta prije kraja stigla na samo tri koša zaostatka. No, u završnim minutama Zadar je pokazao da više želi pobjedu i zahvaljujući mirnoći kod izvođenja slobodnih bacanja, uspio je privesti utakmicu kraju i tako je svojim navijačima pružio najbolji novogodišnji poklon. Najbolji pojedinci susreta bili su igrači Zadra Rok Stipčević i Dejan Ivanov koji su postigli po 22 koša, dok je u redovima poraženih zapaženu ulogu imao novopridošli Amerikanac Alan Anderson postigavši 18 koševa.   

Najzadovoljniji je nakon utakmice bio trener Zadra Denis Pleslić, „vječiti pomoćnik“ koji je napokon dobio priliku samostalno voditi klub, u čemu ima apsolutnu podršku navijača: „Ovo je velika momčadska pobjeda. Cijelu smo utakmicu imali kontrolu nad igrom. Pronašli smo petorku koja je dobro funkcionirala za ovu utakmicu, dobro smo čitali utakmicu i igru i našli smo dobro riješenje. Mislim da smo zasluženo pobijedili i čestitam igračima na borbenosti.“

Trener Cibone Velimir Perasović je izjavio: „Ovo je zaslužena pobjeda Zadra, u drugoj četvrtini smo dopustili da Zadar ode na 15 razlike i više ih nismo mogli uhvatiti. Mislim da je prekršaj Prkačina bio ključan jer je mogao biti sviran i na drugoj strani, ali to ne umanjuje zasluženu pobjedu Zadra. Ovo je bila pobjeda koju su jako željeli.“

Odjeci derbija su iznimno pozitivni, od fantastične atmosfere u prekrasnoj dvorani Krešimira Ćosića do povratka šireg zanimanja za hrvatsku košarku. Zadarska dvorana pokazuje se kao vrlo isplativa investicija i grad Zadar pokazuje da može podnijeti takav sportski objekt, koji se može koristiti i za održavanje različitih manifestacija. Tako sutra počinje Dvoransko nogometno prvenstvo klubova 1. HNL-a, nedavno je održan izbor za Miss Universe, a učestali su i gospodarski skupovi. U sklopu objekta su i četiri manje dvorane koje su opremljene najsuvremenijom opremom i mogu ih iznajmiti svi zainteresirani. Sportski centar Višnjik na taj način uvelike podiže image Zadra i pokazuje se kao katalizator napretka grada.

Djelić atmosfere s utakmice (autorski video):

Photo: Bojan Karavanić

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. osnovao… Počeo je samo kao sredstvo razmjene informacija na Harvardu… O tome nema potrebe. Iako je do prije nekoliko godina i internet bio tabu velikom dijelu Hrvata, s podacima i konceptom Facebooka danas su upoznati gotovo svi. Šesnaest puta stanovništvo Hrvatske, toliko iznosi Facebook populacija. 64 milijuna ljudi je napravilo svoj profil, stavilo svoje slike i tražilo prijatelje na internetu, a ta je brojka stara šest mjeseci, što znači da je sada veća za još koji milijun.

Ljudi Facebook koriste kao izvor zabave, uređuju svoj profil, postavljaju svoje slike, komentiraju druge ljude i njihove slike, formiraju tematske grupe… Zanimljiva stvar koja lako može postati ovisnost, tako da danas mnogim ljudima dan, čak i sat ne može proći bez provjeravanja je li došao „friend request“ i je li im netko poslao poljubac, cvijeće, pivo i slično. Teško mi je zamislivo da Facebook – poljubac ili Facebook – pivo može biti bolje nego prave inačice istih…

Postoje razne teorije zavjere o Facebooku, a intrigantno zvuči ona koja smatra da je Facebook servis u službi kapitalističkog društva. Naime, na toj stranici ljudi upisuju svoje afinitete, stvari, proizvode, filmove, glazbu koje vole, a to su savršene informacije za multinacionalne kompanije i njihove marketinške agencije, koje te iste ljude žele navesti da troše još više novca na njihove proizvode.

Unatoč navodnoj kontroli privatnosti, upravo tu leži značajna kritika. Naime, potvrđeno je da su Facebook profili bili korišteni u policijskim istragama i upotrebljavani su kao dokazi u nekim slučajevima. Također, profil je vrlo lako kreirati, tako da ako ste upoznati s minimumom podataka o nekoj osobi, možete stvoriti njezin profil i tako se lažno predstavljati kao ona, što može značajno poremetiti međuljudske odnose dotične osobe. Uostalom, ljudi su pomoću Facebooka zapravo pod povećalom cijelom svijetu pa bi se ljudi trebali zapitati kako će njihovi budući poslodavci ili partneri reagirati na slike njihovih ljubavnih pothvata ili pijanih tuluma.

Najbolja strana Facebooka je sloboda koju on pruža svojim korisnicima te na taj način postaje izvor raznih vrijednih i korisnih inicijativa. Najbolji primjer toga je prošlogodišnja, preko Facebooka pokrenuta inicijativa maturanata za stopiranje nedovršenog programa državne mature, koja je bila toliko uspješna da je resorno ministarstvo zaustavilo projekt i odlučilo ga doraditi i lansirati tek iduću godinu. Oni koji na Facebooku traže laku zabavu i razbibrigu, imaju pravo na to, ali upravo u ovakvim idejama leži budućnost i društvena korisnost ove mreže. 

Parodija na Facebook (Facebook u pravom životu):

Photo: Bojan Karavanić

Starije generacije Pažana često pričaju o starom Paškom gradskom mostu kao jedinom mostu venecijanskog stila izgrađenom izvan Venecije. Ponos tadašnjeg Paga bio je visok 12 metara i imao je dva luka kroz koje su prolazili čak i visoki jedrenjaci.

Nekoć ponos, danas ruglo.

Most se kroz stoljeća nesustavno obnavljao i pomalo je izgubio izvorni izgled. Od povijesnog sjaja ostala mu je samo funkcija povezivanja stare gradske jezgre s povijesnim magazinima soli i okolnim naseljima.

Spomenuti projekt obnove pokušat će ispraviti nastalu nepravdu i, pod stručnim konzervatorskim okom, vratiti Paškom gradskom mostu nekadašnji izgled. Tako će most biti za 1,5 metar viši te će opet biti obložen originalnim kamenom.

“Rekonstrukcija Paškog gradskog mosta ima povijesno značenje i resorno ministarstvo je to prepoznalo. Značenje ovog spomenika kulture ne treba naglašavati, dovoljno je reći da će biti uređen jedan od simbola i ponos grada Paga”, istaknuo je Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture. U projektu vrijednom 11 milijuna kuna spomenuto ministarstvo sudjeluje sa 60 %, dok ga Ministarstvo kulture i Grad Pag financiraju sa po 20 %.

Kompletan završetak radova očekuje se do početka turističke sezone 2010., a most bi svojim novim ruhom trebao iznenaditi kako turiste, tako i same građane Paga.  

Photo: Bojan Karavanić

Ovogodišnji peti Velesajam kulture, nazvan Europska kultura u SC-u, prikazuje filmski, kazališni, glazbeni i likovni program od 11. do 14. prosinca u prostorijama Studentskog centra. Cilj ove manifestacije je učenje o europskim integracijama i budućim strategijama umjetničke produkcije, i to u suradnji s europskim sveučilišnim, kulturnim i znanstvenim institucijama, umjetnicima i studentima.

Kazališni program predstavlja projekt APAP VI (advancing performing arts project – projekt unapređivanja izvedbenih umjetnosti) koji radi na razmjeni ideja i projekata europskih umjetnika. Ta mreža je uspješno povezala internacionalne i lokalne aspekte suvremenih umjetnosti te je kreirala nove načine prezentiranja umjetnosti publici. Ovoga puta tema umjetnika je The art of survival (Umijeće preživljavanja) te su obrađeni problemi preživljavanja u novoj sredini, integracije, rasizma i eurocentrizma. Najistaknutiji projekt APAP-a je predstava Public domain Španjolca Rogera Bernata koja će se održati u predvorju Glavnog kolodvora. Također, u kazališnom dijelu su i predstava o ljubavi Still međunarodne kompanije Syndromus iz Londona te tekst srpskog autora Vladimira Đurđevića Bre-Kabare koji govori o prednostima i nedostacima ulaska u EU.

Likovni program nudi izložbu petero mladih umjetnika nazvanu EU u SC-u, u kojoj oni, svaki na specifičan način, izlažu svoj pogled na Europu. Pitanja koja otvaraju svojim djelima ono je što ih međusobno razlikuje, no svi se slažu oko neupitne budućnosti u EU.

U glazbenom programu  izdvajaju se nastupi instumentalne post-rock grupe Unwed Sailor i beogradskog zbora Horkestra, koji istražuje novu ulogu i suvremene forme zborskog pjevanja. U dijelu programa nazvanom Užbukavanje Balkana u Europu nastupaju bendovi The Pathetic Epitaphs, Welcomin’ Committee in Flames i Petrol. Zadnja večer rezervirana je za studente Muzičke akademije u Zagrebu koji izvode kompozicije mladih skladatelja.      

Filmski dio programa obuhvaća talijansku, njemačku, francusku i ex-čehoslovačku kinematografiju. Svakog dana predstavlja se jedan film iz ovih zemalja koji je relevantan za tematiku Velesajma.

Na Velesajmu se predstavlja i novi projekt Čitalački manijak koji će, po riječima svojih začetnika, „odoljeti svim financijskim krizama i ući u borbu s materijalističkim kapitalističkim društvom samo s jednim priznatim oružjem – znanjem.“ Pod time se podrazumijeva čitanje tekstova vezanih uz problematiku Europske unije. Svakog dana Velesajma održava se rasprava o pojedinim tekstovima i u njoj mogu sudjelovati svi zainteresirani. Tim projektom se, kao uostalom i cijelim Velesajmom, želi još podići opće znanje i svijest ljudi o EU, jer je to njihova budućnost na koju su svi pozvani aktivno utjecati.

Photo: Bojan Karavanić 

Božićni sajam u organizaciji Međunarodnog kluba žena Zagreb u nedjelju, 7. prosinca, pretvorio je Avenue Mall u pravo globalno selo. Naime, ta humanitarna manifestacija okupila je predstavnike 28 zemalja svijeta koji su posjetiteljima predstavili svoja tradicionalna jela i suvenire.

Sajam, 14. po redu, svečano je otvorila Prva dama Milka Mesić, a nakon toga je krenula zabava uz glazbu, šampanjac i delicije za svačiji ukus. Posjetitelji su mogli pronaći jedinstvene božićne darove za svoje bližnje, a time su ujedno i pomogli prikupljanju 350 tisuća kuna za pomoć Domu za starije i nemoćne osobe Požega i Domu za psihički bolesne odrasle osobe Borova kraj Virovitice.

„Sajam je zanimljiv i s kulturne strane gledišta, želimo da se okupe ljudi iz različitih dijelova svijeta, druže se i razmjene iskustva”, kazala je Antonella Scaglia, glasnogovornica Međunarodnog kluba žena Zagreb, koja se nada da će ove godine prikupiti više novca nego prošle, kada je za kupnju opreme za Centar za rehabilitaciju Sv. Filip i Jakov prikupljeno 320 tisuća kuna.

Autorski video sa sajma:

„Ovaj naš sajam je jedna od najvećih humanitarnih aktivnosti i jako smo zadovoljni odazivom posjetitelja. Svaka zemlja je pripremila nešto posebno i  vidi se da su ljudi to prepoznali“, izjavila je Maja Heruc, organizatorica humanitarnih aktivnosti u Međunarodnom klubu žena.

Broj zainteresiranih je bio zaista velik, pogotovo na nešto egzotičnijim štandovima poput brazilskog, iranskog, kineskog, južnokorejskog, izraelskog, a gužva je bila i na hrvatskom štandu, koji je imao izrazito bogatu ponudu. Tako su se u ponudi po promotivnim cijenama našla vina, rakija, maslinovo ulje, med, sirevi, kobasice i još proizvoda iz svih krajeva Hrvatske koji su domaćem štandu omogućili zaradu od preko 20 tisuća kuna.

Viđeni sklad različitih kultura i naglašeni humanitarni karakter omogućili su Božićnom sajmu da se i ove godine predstavi u punom svjetlu i na taj način ispiše najljepšu pozivnicu za sljedeću godinu.  

Ostale slike možete vidjeti ovdje:

Photo: Bojan Karavanić

Kulturna manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke, hrvatske spisateljice, novinarke i feministkinje, održava se u Zagrebu od 26. do 30. studenog u organizaciji Centra za ženske studije. Cilj ovog skupa, drugog po redu, je podizanje Zagorke na mjesto koje zaslužuje u hrvatskoj književnosti te znanstvena rasprava o društvenim temama koje je Zagorka prokazala, a ovogodišnja glavna tema je suodnos feminizma i društvene kulture.

Nakon uspješnog prošlogodišnjeg skupa koji je rezultirao vrijednim radovima o Zagorkinom životu i djelu, ove godine organizatori žele otići korak dalje i smjestiti ovu vrsnu književnicu u društveni kontekst, tako da se fokusiraju na pronalaženje razasutih rukopisa i adaptaciju Zagorkinih djela u različite medije. Prvog dana prikazan je dokumentarno-igrani film Zagorka Biljane Čakić -Veselić.

U središtu ovogodišnjih Dana je dvodnevni znanstveni skup Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe koji se održava u Novinarskom domu. Prvog dana predstavljeni su rezultati novih književnokritičkih istraživanja o Zagorki objedinjeni u zborniku Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke autorica Maše Grdešić i Slavice Jakobović Fribec, dok je tema drugog dana Feminizam i popularna kultura inspirirana Zagorkinom borbom za prava žena kao urednice ženskih časopisa.

„Žalosno je što Zagorku danas ne prepoznajemo kao originalan hrvatski proizvod, ona je simbol Zagreba i treba je brandirati. Nema žene srednjih godina koja nije čitala Zagorkina djela“, rekla je Rada Borić iz Centra za ženske studije.

„Sa Zagorkom smo već tada bili u Europi, a njezine su konstante, borba za socijalnu pravdu, za spolnu ravnopravnost te za individualnu odgovornost, aktualne i danas. Upravo zato je nevjerojatno da je njezin književni opus dosad potcjenjivan, ali nadam se da ovime pomalo ispravljamo tu nepravdu“, istaknula je Slavica Jakobović Fribec, jedna od autorica zbornika, koja je prošle godine od Grada dobila nagradu za Zagrepčanku godine upravo zbog osmišljavanja i organiziranja Dana Marije Jurić Zagorke.

Zadnjeg dana manifestacije planirana je šetnja Zagorkinim tragom po Zagrebu uz pomoć glumice Dubravke Vidović. Sva događanja su otvorena za javnost i svi zainteresirani su pozvani ući u Zagorkin čarobni svijet.

photo: Bojan Karavanić

Ljudi ili imaju ili nemaju naviku odlaska u kazalište, a za one koji ju žele steći najbolja preporuka je predstava Bitange i princeze redatelja Gorana Kulenovića koja upravo obilježava drugu godišnjicu izvođenja u zagrebačkom kazalištu Kerempuh.

Nakon što su se proslavile kao tv sitcom, Bitange i princeze u identičnoj su se postavi preselile na kazališne daske. Glumačka ekipa predvođena Tarikom Filipovićem, Reneom Bitorajcem, Hrvojem Kečkešom, Milom Elegović i Natašom Dangubić, pripremila je modernu humorističnu priču o petero mladih ljudi koji na svojstven način ismijavaju tipične hrvatske boljke, kao što su pomama za brzom zaradom ili potreba za medijskom pažnjom. Predstava je naišla na vrlo dobar prijem publike te izaziva salve smijeha, što omogućuje glumcima da neposredno dožive publiku u stilu američkih sitcoma.

„Izvorna ideja je bila da se Bitange i princeze snimaju u studiju s publikom, kako se to već u svijetu radi, ali troškovnik serijala to nije dozvoljavao. No, kad je nakon tri sezone emitiranja na nacionalnoj televiziji serijal stekao izvjesni rating, dosjetili smo se kako imati i publiku i ne poskupljivati snimanje te smo jednostavno cijelu priču preselili u kazalište. Za cijeli je projekt još sretnija okolnost bila činjenica da su dvije najveće zvijezde Bitangi i princeza u angažmanu kazališta Kerempuh, gdje se predstava i smjestila“, riječi su Gorana Kulenovića, autora i redatelja, koji je predstavu napravio kao kompilaciju materijala iz serije, uz određene prilagodbe kazalištu. Također, iz, kako je rečeno, „operativnih razloga“ Natašu Dangubić povremeno zamjenjuje Linda Begonja.

Predstava je prije pola godine proslavila pedesetu izvedbu, a sudeći prema popularnosti i reakcijama publike, ni stota izvedba nije daleko.

Najavna špica tv sitcoma:

Isječak iz serije:

Klizalište Šalata otvorilo je svoja vrata građanima u ponedjeljak, 17. studenog te je tako počela osma po redu sezona klizanja na najposjećenijem zagrebačkom klizalištu.

Posjetitelji svih generacija kližu uz specijalne svjetlosne efekte i bogati glazbeni program koji uređuju DJ-i Ivan i Davor. Uz cijenu ulaznice 15 do 20 kuna i najam klizaljki također 15 do 20 kuna, ovisno o terminu, svatko može uživati u jednom i pol satu vrhunskog zimskog doživljaja. Posebno je lijepo vidjeti generacijski sklad jer kližu apsolutno svi uzrasti, od kikića pa do umirovljenika, ali najbrojniji su ipak mladi rekreativci i zaljubljeni parovi. Posjetitelje se nastoji privući brojnim događanjima, kao što su Sveti Nikola, Božić na Šalati, maskenbal na ledu, ali i različitim nagradnim igrama i gostima iznenađenja.

Uz rekreativno klizanje, ŠRC Šalata organizira i program za dječje vrtiće, zatim program Odmorko koji omogućuje besplatno klizanje učenicima osnovnih i srednjih škola, a održavaju se i treninzi klubova hokeja na ledu i sinkroniziranog klizanja. Također, Klizačko-koturaljkaški klub Medveščak svakim vikendom vodi školu klizanja namijenjenu svima koji još nisu naučili osnove ove zanimljive zimske aktivnosti.

Klizanje se održava srijedom, četvrtkom i petkom od 18 do 19,30 sati, a vikendom su još dodani i termini od 10,30 do 12 sati te od 20,30 do 22 sata. Sezona klizanja traje do početka ožujka, a osim Šalate, klizati se može i na Velesajmu i u Domu sportova. Zimske radosti su počele i već sutra možete dobiti svoj par klizaljki i uživati u romantičnom ledenom ugođaju.

Evo kako je to izgledalo (autorski video):

photo: Bojan Karavanić

Otvorenje humanitarno-prodajne izložbe TAKE DOYLE!

Na inicijativu samog Doylea, sav novac od prodanih fotografija i kino ulaznica za Paranoid Park koji će se prikazivati svih 12 dana trajanja prodajne izložbe, uručit će se humanitarnoj udruzi “RTL pomaže djeci”.

Do 20. studenog, odnosno do početka dvodnevnog međunarodnog One Take Film Festivala filmova snimljenih u jednom kadru koji će se ove godine održati u kinima Europa i Tuškanac, organizatori će u suradnji s tom humanitarnom udrugom nastojati skupiti 52 tisuće kuna namijenjenih Udruzi gluhih i nagluhih osoba Požeško-slavonske županije.

„Christopher Doyle jedan je od najutjecajnijih svjetskih snimatelja i majstor fotografije, i uistinu smo ponosni što možemo njegov rad predstaviti široj publici. Uz to, drago nam je da upravo kroz svijet filma, koji toliko volimo, možemo i nekome pomoći”, izjavio je direktor OTFF-a, Vedran Šamanović.

Paranoid Park redatelja Gusa Van Santa drama je o  slučajnom ubojstvu koje zauvijek promijeni život 16-godišnjeg skejtera iz Portlanda. Direktor fotografije je upravo Doyle koji se koristio neobičnom kombinacijom naturalističke slike 35 mm kamere i zrnate slike super 8 kamere. Film je 2007. nagrađen posebnom nagradom u Cannesu, a iste ga je godine i renomirani časopis Cahiers du cinéma uvrstio na popis 10 najboljih filmova godine.

Nakon filma posjetitelji su razgledali 18 izloženih Doyleovih fotografija koje se prodaju po početnoj cijeni od 500 eura. „Vjerujem da će gospodin Doyle, kad jednom vidi što je njegovim fotografijama postignuto, biti jako zadovoljan”, izjavila je Sanja Doležal, kao predstavnica humanitarne udruge „RTL pomaže djeci“.

Ova manifestacija bila je odličan uvod u ovogodišnji, četvrti po redu, One Take Film Festival. Koncept festivala zasnovan na jednom kadru jedinstven je u svijetu, a o njegovoj uspješnosti govori činjenica da je do sada, u službenoj konkurenciji, prikazano 89 filmova iz više od 30 zemalja svijeta.

Trailer Paranoid Parka:

Christopher Doyle o filmu:

photo: Bojan Karavanić